‘Stop prljavoj energiji–jer budućnost je obnovljiva’

29.01.2014 11:34
prljavi ugalj
 

Centar za životnu sredinu iz Banjaluke i Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle objavili su edukativni animirani video, namijenjen podizanju svijesti javnosti o problemima i opasnostima korištenja uglja za dobijanje električne energije. Video je dio kampanje „Stop prljavoj energiji–jer budućnost je obnovljiva“, koju zajednički provode ove dvije organizacije kroz ETNAR projekt, koji je finansiran od strane EU.

Ove organizacije žele da upozore na sveobuhvatnost problema sagorijevanja uglja i njegovog veoma štetnog uticaja na zdravlje ljudi i životnu sredinu. Igor Kalaba, koordinator kampanje iz Centra za životnu sredinu, rekao je da je izostanak bilo kakvog dijaloga o uticaju čovjekovih djelatnosti na životnu sredinu status quo u Bosni i Hercegovini. “Problem uglja je globalan i BiH mu mora posvetiti posebnu pažnju. Studija organizacije HEAL je pokazala da termoelektrane na ugalj, godišnje, samo u EU, Srbiji i Turskoj, uzrokuju 23 300 preranih smrti i 54,7 milijardi evra finansijske štete zbog troškova liječenja, izostanka sa posla i slično”, objasnio je Kalaba.

Napomenuo je da su oni i te kako svjesni ovog problema i na njemu treba preventivno kontinuirano raditi. “Međutim, ovaj problem se aktuelizuje samo u zimskim mjesecima kada se zbog klimatskih uslova i zajedničkog zagađenja iz privatnih ložišta, saobraćaja, termoelektrana i ostale industrije, redovno, višestruko prevazilaze dozvoljene vrijednosti zagađenja“, dodaje Kalaba. Prema Studiji koju je izradio Centar za ekologiju i energiju, takođe su dobijeni alarmantni rezultati. Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju rekao je da je ta Studija pokazala da je zagađenje zraka usljed rada Termoelektrane Tuzla u 2013. godini uzrokovalo 170 hospitalizacija zbog srčanih i respiratornih bolesti, 131 000 izgubljenih radnih dana i gubitak od 4900 godina očekivanog životnog vijeka, a ekonomska šteta prouzrokovana ovim negativnim uticajima na zdravlje procjenjuje se na 99 miliona eura godišnje.

Kalaba napominje da je promjena neminovna, a osim što je štetan, ugalj je fosilni izvor energije, što znači da je neobnovljiv. “Prelazak na obnovljive i čiste izvore energije, te unapređenje energetske efikasnosti će ne samo uštediti novac i otvoriti nova radna mjesta, već i sačuvati našu životnu sredinu i naše živote, što bi trebao biti najjači motiv. Mi nismo protiv ekonomskog razvoja države, ali smatramo da je neodgovorno žrtvovati živote i zdravlje građana i životnu sredinu zbog zastarjelih energetskih sistema, koji će se svakako morati zamijeniti”, kaže Kalaba. Dodaje da će zanemarivanje ovog problema otežati i poskupiti njegovo rješavanje, između ostalog i zbog međunarodnih obaveza koje je BiH preuzela, vezano za zagađujuće emisije iz energetskog sektora.

REGIONALNI PROBLEM

Podsjetimo da je grupa nevladinih organizacija nedavno u Beogradu objavila izvještaj “Vrijeme je za postepeno ukidanje prljavog uglja u Jugoistočnoj Evropi: Skriveni trošak koji možemo izbjeći”. Ovaj izvještaj svjedoči o potrebi zaštite građana i građanki Jugoistočne Evrope od zdravstvenih poteškoća koje su rezultat sagorijevanja uglja. U ovom izvještaju se ističe da regija Jugoistočne Evrope posjeduje neke od najboljih ekoloških kvaliteta u Evropi, kao što su visok stepen biodiverziteta i važni vodeni resursi. “Međutim, stanovništvo ove regije je istovremeno izloženo zagađenju koje prevazilazi prihvatljive standarde EU. Nažalost, čak i uz dugoročni strateški interes zemalja Jugoistočne Evrope da se približe EU, rad na poboljšanju okolišnih standarda za njene građane teče sporo”.

Podsjećaju da se ove zemlje u velikoj mjeri oslanjaju na električnu energiju proizvedenu u termoelektranama. Sva ova postrojenja (osim Plomina 2 u Hrvatskoj, koji je sagrađen 2000. godine) izgrađena su prije 1990. godine i većina njih koristi mrki ugalj ili lignit iz lokalnih rudnika. Kombinacija rudnika uglja i termoelektrana predstavlja neke od najvećih društveno- ekonomskih konglomerata i oblikuje društvenu i ekonomsku strukturu čitavih regija. Prema nacionalnoj strateškoj dokumentaciji, u protekloj deceniji je u zemljama regije modernizovano samo nekoliko termoelektrana, od kojih je većina već zastarjela ili je u najmanju ruku na kraju radnog vijeka, čime se postavlja pitanje njihove budućnosti.

Tanja Jokić iz Centra za zastupanje građanskih interesa BiH rekla je ranije za BUKU da prljavi ugalj utiče na zagađenje vazduha i predstavlja veliki ekološki rizik za zdravlje ljudi, a procjenjuje se da godišnje uzrokuje oko 2 miliona prerane smrti širom svijeta. “U gradskim sredinama i rudarskim regijama u kojima postoji veća količina štetnih gasova i čestica, ljudi oboljevaju od hroničnih plućnih bolesti (bronhitis, astma, itd.) Procjenjuje se da se godišnji zdravstveni troškovi kreću u rasponu od 2,3 do 6,5 milijardi eura u zemljama regije (Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji). Čak i u slučaju da se zagađenje smanji za 90% u odnosu na sadašnje vrijednosti, godišnji zdravstveni troškovi će iznositi između 250 i 650 miliona u ove tri zemlje”, rekla je Jokić za BUKU. U BiH, najveća zagađenja vazduha su u gradovima, djelimično zbog termoelektrana u Tuzli i Kaknju, a djelimično zbog korištenja uglja za zagrijavanje stambenog prostora u Zenici.

Pogledajte video Centra za životnu sredinu iz Banjaluke i Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle.

(Danas.info/Buka/Autorica: Maja Isović)

 

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.