BiH crna rupa regije: Tržište ukradenih umjetnina dobro razvijeno

08.01.2014 14:59
depo02
 

Zvuči čudno, ali tržište umjetninama, bez obzira na siromaštvo, u Bosni i Hercegovini cvjeta. Ali cvjetaju i krađe. Prije nekoliko dana u Mostaru je obijen atelje akademskog slikara Jusufa Juse Nikšića (1925.), doajena slikarstva. Ukradeno je oko 40 djela, procijenjenih na oko pola miliona maraka, piše Dnevni list. No, krađe umjetnina nisu rijetkost.

Edinu Numankadiću, akademskom slikaru iz Sarajeva, atelje je obijan u četiri navrata. Udruženju likovnih umjetnika BiH s izložbe crteža u Visokom prije dvije godine ukradeno je 20-ak radova. U Međunarodnoj galeriji portreta u Tuzli nestalo je oko 70 izuzetno značajnih djela, čiju je vrijednost gotovo i nemoguće procijeniti. Akademskom slikaru Salimu Obraliću prije osam je godina obijen atelje, ukradeno oko 70 djela.

Šteta je nenadoknadiva, a sudbina ukradenih djela do danas nije riješena, kažu sagovornici Dnevnog lista. No, uz sve to zanimljiv je podatak da su oni koji su željeli registrirati agenciju s evidencijom ukradenih umjetnina dobili odbijenicu, iako je BiH crna rupa regije kada je u pitanju tržište ukradenih umjetnina. U taj projekt su bili uključeni kustosi, pravnici, ljudi iz područja kriminalistike, i svi se šokirali kad su dobili odbijenicu za registraciju.

Neprocjenjiva šteta

Umjetniku Edinu Numankadiću atelje je obijan četiri puta, odnesene su slike i slikarski materijal. Bio je rat, kaže, i radilo se svašta. “Odnijeli su nekih stvari i prodavali na tržnici, pa umalo i ja nisam kupio svoje boje koje su mi ukrali iz ateljea. Bio je rat, vanredno stanje. Umjetnost je nešto što se cijeni u svim vremenima, to je jedan kapital i logično je da se takve stvari događaju, iako to naravno nije dobro. Ne znam što bih vam rekao…. Kad god odem u atelje, strepim je li sve u redu”, kaže Numankadić.

Nikad ukradena djela nije uspio vratiti niti išta saznati o njima. Njihova je vrijednost ogromna, ne samo materijalno, nego i emotivno. Nestale su mu dvije, tri rane slike, ukratko – uspomene. “To je ono što je čovjeku žao. To su slike koje su urađene u mladosti i neponovljive su”, kaže Numankadić. Na atelje je stavio željezna vrata i to je sve što može uraditi za zaštitu.

Admir Mujkić, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika (ULUBiH), podsjeća da su prije dvije godine, kada je ovo udruženje u Visokom organiziralo izložbu Annale crteža BiH, s te izložbe ukradena 24 crteža. “Sve što od toga imamo je policijski zapisnik i informacija da je istraga u toku”, kaže Mujkić.

Krađa umjetnina u policiji se tretira kao obična krađa, osim ako je djelo pod zaštitom Zavoda za zaštitu kulturnih spomenika i proglašeno kulturnim dobrom državnog značaja. Prije osam godina provaljeno je u atelje prof. Salima Obralića. “Ja zaista suosjećam s Jusom Nikšićem i njegovim pokradenim slikama iz ateljea. Taj osjećaj sam ja dva puta doživio prije osam godina. Odneseno mi je oko 70 slika u dva maha, ali taj osjećaj praznog, poharanog ateljea, da je neko dolazio, odnosio slike, i dan-danas nosim.

Policija je bila, uredno evidentirala, uzeti su otisci i nikada ništa do danas naravno nije bilo. Nemam inače povjerenja u policiju i taj sistem koji bi te slike našao, ne znam prepoznaju li oni to kao vrijednost i kao značaj, vjerovatno ne, jer su me odmah pitali koliko to vrijedi da bi se mogli odrediti prema vrijednosti. To je za mene jedan ogroman gubitak, slike koje se više nikada ne mogu ponoviti, kao, vjerujem, i Jusi Nikšiću. Nikad ništa nisam otkrio, nego skupi se, šuti, trpi – u takvom svijetu i takvom društvu živimo”, kaže Obralić. Ni danas nema neke posebne zaštite.

“Nakon krađa atelje sam zaštitio koliko sam mogao, ali društvene ili bilo koje druge zaštite za nas nema i ne postoji. Pa tko je ovdje zaštićen? Izuzev političara, nitko drugi nije zaštićen”, ogorčen je Obralić.

Velika šteta

U Mostaru je u ratu iz parka ukraden kip žene čiji je autor akademski kipar Florijan Mićković iz Mostara. Sudbina kipa – također – do danas nepoznata. Upravo u intervjuu za pomenuti list, koji je objavljen u januaru prošle godine povodom njegove velike retrospektivne izložbe, Mićković je zavapio: Ako treba, platit ćemo, samo neka mi vrate kip žene iz parka. No, kaže, bio je rat, a krađa kakva se sad dogodila Jusi Nikšiću, teško mu je pala.

“Jusa Nikšić je čovjek kojeg poznajem iz mojih učeničkih dana. To je istaknuti, ne samo mostarski, nego likovni umjetnik širih prostora, jedan od doajena bh. umjetnosti. Prema tome, čovjek u tako finim godinama doživi jedan tako suludi akt da mu opljačkaju atelje, to je izvan pameti. Zadužio je grad, ima značajan opus i mi svi njegovi kolege čekamo što će se poduzeti da se to otkrije, jer to je zaista skandal! Teško je Jusu o tome nešto i pitati jer on je čovjek sklon humoru i onda kad je najgore, ali mislim da mu je ovo zbilja jedan veliki udarac. I ne samo njemu, nego i njegovoj obitelji, a i nama kolegama jer ne znamo što nas čeka, koji potez može biti sljedeći. Mogu samo reći da je to žalosno”, kaže Mićković.

Godine 2010. Dženan Jusufović imenovan je direktorom Međunarodne galerije portreta u Tuzli. Kad je preuzeo mjesto, uradio je popis umjetnina u galeriji. Popis je završen 2011. i ustanovljeno je da nedostaje oko 70 djela najpoznatijih jugoslavenskih i međunarodnih umjetnika, među kojima Safeta Zeca, Ismeta Mujezinovića, Adele Ber, Haima Pinte…

Podnesene su prijave kantonalnom MUP-u u Tuzli, a prije toga su obavijestili i predstavnike ambasada, međunarodnih organizacija, pa sve do Interpola. “Mi već tri godine čekamo informaciju i tragamo za tim slikama, međutim, nema nikakvih informacija”, kaže Jusufović.

Razvijena mreža

“Kad sam ušao dublje u tu problematiku krađe umjetnina, utvrdili smo da je u BiH razvijena mreža od rata pa do danas prodaje i krijumčarenja umjetninama i da to jednostavno odlično funkcionira. I na kraju krajeva, rad s umjetninama je odličan biznis: trgovina umjetninama predstavlja treću trgovinu na svijetu, nakon trgovine ljudima i oružjem. Tako da su to razrađene sheme i mislim da naše i policijske i pravosudne institucije nisu dorasle tome da taj problem mogu rješavati. To je rečeno i na jednom seminaru koji je održan u Sarajevu u aprilu prošle godine, na kojem su sudjelovali predstavnici tužiteljstva, policije iz cijele regije i gdje je rečeno da je BiH crna rupa regije kad je u pitanju tržište krijumčarenja umjetninama. Time se bave vrlo stručni ljudi, a skoro je rađena i statistika u BiH: iako je krizno doba, prema Upravi za indirektno oporezivanje jedino je porasla trgovina umjetninama. Svi kažu kriza, ali za 47 posto je u 2013. u BiH porasla trgovina umjetninama, i to naravno ona koja je prikazana”, kaže Jusufović.

Napominje da i ljudi koji se bave prodajom umjetnina i antikviteta kažu da im uopće nije problem prodati sliku od 200.000 maraka, ali jest od 50 maraka, jer se to ne traži. Krađa umjetnina je rasprostranjena, kaže, po cijeloj zemlji. “Mi jednostavno nemamo na razini države neku agenciju s podacima, nakon što netko ukrade umjetničko djelo”, kaže.

A sad jedna zanimljivost: Jusufović već određeno vrijeme pokušava registrirati na državnoj razini udruženje koje će napraviti jedinstvenu bazu podataka s ukradenim umjetninama, da se i građanima predstavi koji je to problem. Ali na državnoj razini za registraciju udruženja je dobio odbijenicu, a na antonalnoj razini također odbijenicu jer su mu rekli da jedno takvo udruženje mora biti na državnoj razini.

“Imamo podatke s kojima želimo pokušati uraditi nešto. Registrirali bi udruženje građana, koje bi, kad država stane na noge i profunkcionira, dalo državi te informacije koje imamo, odnosno agencijama koje se time bave. S državne razine smo dobili odbijenicu, da Bosni i Hercegovini to ne treba. Iako u BiH postoji 12.000 udruženja, ne treba nam udruženje koje će voditi evidenciju o ovom pitanju jer nekome nije u interesu da se vidi koliki je to problem”, kaže Jusufović.

U projekt su bili uključeni naši istaknuti kustosi, stručnjaci iz područja prava, kriminalistike…, sve ljudi koji su radili dobre volje jer su željeli da se uradi nešto po tom pitanju. I svi su se iznenadili kad su dobili odbijenicu. No, Jusufović ne odustaje. I sam je, kaže, imao dosta problema kad je podnio prijave zbog nestanka umjetnina u Međunarodnoj galeriji portreta u Tuzli.

“Imao sam potporu Općine i Kantona  ali kod nekih ljudi sam izgledao kao neprijatelj, kao neko ko se došao nekome svetiti, a ne kao neko ko je došao utvrditi činjenično stanje, da kažemo da nešto nedostaje i da hoćemo da se to vrati jer je to vlasništvo države i svih građana. Od registracije te agencije nisam odustao, dok god sam ovdje u BiH. Znam da ima dosta ljudi koji bi bili najsretniji da spakujem kofere i odem odavde jer bi se onda završila ova priča oko umjetnina. Međutim, još sam tu”, kaže Jusufović.

Iz iskustva koje do sada ima kaže da sumnja da će neko ukrasti sliku u Mostaru i držati je u nekoj kući u Mostaru. “On će je ukrasti u Mostaru i ona ide dalje. Po žargonu krijumčara, ukradena umjetnina leži određeni broj godina – ne mjeseci, nego godina – i u suštini obično ta djela ne budu javno prikazivana, nego idu u privatne kolekcije. To je nešto na čemu ćemo mi trebati raditi, a sad – zasad razumijevanja za tu problematiku jednostavno nema i iz godine u godinu se događa da ateljei stradaju”, kaže Jusufović.

Možete samo dokumentirati

Dženan Jusufović, direktor Međunarodne galerije portreta u Tuzli, čim je došao na tu funkciju, organizirao je fotografiranje svih umjetničkih djela, napravili su elektronsku bazu podataka. “To je jedino što možete učiniti: da imate dokumentiranu evidenciju u slučaju krađe, da se jednostavno osigurate što više možete. Kad se krađa dogodi, jedino ta arhiva može pomoći”, kaže Jusufović.

(Danas.info/Dnevni list / Foto:TIP-arhiva)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.