Analiza trenutnog stanja Biologije u TK

16.04.2012 09:06
 

Biolozi Tuzlanskog kantona, svjesni stalnih promjena u školstvu, odlučili su da naprave kompletnu analizu trenutog stanja Biologije na našem kantonu, koje je, kako navode, u ne baš zavidnom položaju. Analizu koja je sprovedena prenosimo vam u cijelosti.

Biologija – nauka o životu

Nauka koja nas uči kako da skladno živimo s prirodom, kako da lakše i kvalitetnije živimo, nauka koja nam pomaže da vodimo zdrav način života, uči nas da ono dobro i kvalitetno u prirodi pronalazimo i racionalno koristimo. Ova nauka nam je dala spoznaje o mnogim živim bićima, dala nam je spoznaje kako da se borimo sa raznim bolestima i uzročnicima bolesti.

Ogledalo biologije su mnoge nauke koje danas donekle funkcionišu kao samostalne. Prije svega to su medicina, veterina, poljuprivreda, farmacija i mnoge druge. Biologija je svoje mjesto našla i u industrijskoj proizvodnji hljeba, piva, zdrave hrane, uzgoju životinja, industriji lijekova i drugih farmaceutskih prizvoda. Biologija i njene grane nastoje spreijčiti razvoj bolesti, otklanjanju i razumjevanju genetski nasljednih bolesti, poboljšanje otpornosti kulturnog bilja. Zahvaljujući biologiji naučnici pokušavaju pronaći nove oblike života, kako na našoj planeti tako i van nje.

Ekosistem planete Zemlje je uveliko uzdrman, biologija pokušava kroz ekologiju pronaći načine opstanka živog svijeta, nastoji spasiti ugrožene vrste, nastoji razviti ekološku svijest građana kako bi naše okruženje očuvali i za buduće generacije.
O ovim biološkim problemima vode se rasprave na visokim svjetskim nivoima, to nam samo govori koliki značaj biologija ima u svijetu. Bilogija je dala široku lepezu naučnika koji su doprinjeli spašavanju ljudskih života, liječenje mnogih bolesti, razumjevanje bioloških pojava. Među njima posebno se ističu:
Sir Charles Darwin (teorija evolucije)
Gregor Mendel (zakoni nasljeđivanja)
Louis Pasteur (sterilizacija i pasterizacija)
Sir Alexander Fleming (penicilin)
Luigi Galvani (efekat elektriciteta na gibanje mišića)
Robert Hooke (usavršavanje mikroskopa)
Carl von Linne (savrenema taksonomia živih bića)
Jacques Monod (genetička istraživanja)
James Watson (struktura nukleinskih kiselina)
Francis Crick (struktura nukleinskih kiselina)

Robert Koch (mikrobiološka istraživanja, uzročnik tuberkuloze-Kohov bacil)
Današnji život bio bi nezamisliv bez otkrića ovih svjetski priznatih naučnika, naravno, ovo je samo jedan mali broj onih koji su doprinijeli razvoju i upotrebi biologije u svakodnevnom životu.

Stanje biologije u osnovnim školama

Biologija se ogleda kao prakrična nastava, predmet koji svoje korijene vuče iz naučno-istraživačkih radova koji su zahtjevali upotrebu eksperimenata i aktivnog rada da bi se došlo do otkrića svega onoga što danas smatramo korisnim. Biologija bez eksperimenta gubi svoj smisao. Mnogi eksperimenti su jednostavni i primjenjivi u svakodnevnoj prilici, u svakodnevnom životu pa i na časovima pri radu sa djecom. Očuvanje pažnje učenicima daleko je lakše kada se učenici interaktivno uključe u rješavanje postavljenog problema na času, kroz sami ogled. Time se učenici potiču na razmišljanje, na zajednički rad, na uzajamnu pomoć, lako je uključiti i učenike sa poteškoćama davajući im neke lakše zadatke čime se oni osjećaju društveno korisnim i nalaze svoje mjesto u odjeljenju.

Zašto je ovo problem?

U 6. razredu devetogodišnje škole poznato je da je „neko” odlučio da umjesto ranije planirani 2 časa tokom sedmice uvede samo jedan čas.

Do čega je to dovelo?

Nastavnim planom i programom u 6. razredu devetogodišnje škole planirano je uvođenje učenika u svijet biologije, svijet ogleda, a kasnije se kreće sa izučavanjem biljnog sviijeta. Biologija je do skoro imala svoj kabinet-laboratorij koji je ima svoji funkcionalnu vrijednost. U NPiP 5. razreda osmogodišnje škole skoro svaka nastavna jedinica je imala i nastavnu jedinicu koja je kroz eksperiment prožimala ili dokazivala prijeđeno gradivo. Npr:

Mikroskop-građa mikroskopa upoznavanje sa načinom rada.
Pokožica – posmatranje pokožice luka
Korijen – posmatranje prijesjeka korijena.
List – posmatranje unutrašnje građe lista.
Stablo – posmatranje poprečnog presjeka stabla.
Sjemenka – uslovi klijanja i klijavost sjemena.
Cvijet – raščlanjivanje cvijeta
Plod – zbirka plodova
Transpiracija – dokaz transpiracije i građa stoma
Fotosinteza – dokaz fotosinteze.
Disanje – dokazivanje procesa disanja
Difuzija i osmoza.
Vegetativno razmnožavanje – kalemljenje

Ovo su primjeri samo za prvo polugodište, skoro sve ove nastavne jedinice (oglede) bili smo prinuđeni da izostavim iz godišnjeg plana rada za 6. razred, jer realno za jedan čas tokom sedmice nije moguće realizovati praktične nastavne jedinice kroz oglede.

NAPOMENA: za realizaciju ovih nastavnih jedinica (ogleda) nisu bila potrebna materijalna izdvajanja jer se sav materijal potreban za vježbu mogao skupiti u prirodi. Učenici su pokazivali veliki interes za biologiju, naročito kad se omogući njihov samostalni rad, rukovanje mikroskopom, sloboda kretanja u učionici, kad im se omogući dokazivanje raznih procesa. Nepojmljivo je praćenje savremenih nastavnih trendova, osamostaljivanja i individualizacije nastave, a isto tako i socijalizacije učenika sa poteškoćama a istovremeno uskraćivati jednom tako važnom predmetu kao što je biologija da razvija ove osobine kod učenika, na načine kako to biolozi i rade oduvjek.

Za razliku od 6. razreda u 7. razredu devetogodišnje škole sasvim se pristojno može prići obradama nastavnih jedinica kako kroz teoretski dio tako i kroz eksperimente. Vrlo je zahvalno u ovakvom ambijetu raditi, omogućeno je dovoljno vremena da se pristupi svakom učeniku, iako je broj učenika u razredu relativno visok, jer sa 30-tak učenika malo je teže svakom učeniku posvetiti više vremena, a da pri tome se zadrži pažnja onih drugih. Naravno daleko je bolji ambijent rada u 7. razredu, komfornost, veći izbor načina rada, upotrebe raznovrsnih metoda….

U 8. razredu devetogodišnje škole dovoljno je reći Ekologija. Ekologija nauka koja je ušla u Ovalni ured, Bekimgensku palatu, Dumu, Bundestag i ostale svjetske skupštine i vlade. Ekologija koja prati probleme današnjeg čovjeka, ekologija od koje zavisi naš opstanak na planeti, koliko želimo da je razumijemo, toliko ćemo uspjeti zdravo da živimo, toliko će naša pokoljena o nama koristiti riječi hvale koliko mi budemo svjesni da život na planeti Zemlji zavisi od nas i naše ekološke svijesti. Kako je predviđeno nastavnim planom u 8. razredu broj časova je reduciran na 1 čas sedmično i to sa sobom nosi poteškoće u realizaciji gradiva. Koliko na nastavniku treba da bude odluka da li je važnije izučavati vodu, zemlju, zrak, ekosisteme, biljni ili životinjski svijet, a koliko nam ono drugo nije važno pa ga ne treba izučavati, što može odvesti u krajnost da ono što nije važno može biti uništeno?
Ko je spreman da preuzme odgovornost na sebe?
Koliko smo svjesni značaja svake karike na planeti?
Ako jedna karika nedostaje cijeli sistem pada!!!

Da li postoji neki drugi predmet koji je spreman da preuzme odgovornost opstanka živih bića na planeti Zemlji? NE, to je ipak biologija-nauka o životu. Smanjenjem nastavnog fonda sa 2 na 1 čas u 8. razredu nastavnik je prinuđen da reducira planirano gradivo na mizerne nivoe. Izučavenje jednog ekosistema, ne treba pratiti samo mahinalno pominjanje pojmova, potrebno je i razumjevanje tih pojmova, shvatanje njihove važnosti i primjena stečenog znanja.

Oblast ekologije u 8. razredu nudila je učenicima izlet (čas) u prirodi, izučavanje konkretnih stvari u životnom okruženju.
Kako su nam zagađene rijeke?
Koliko su naše šume uništene?
Kako vratiti zdravlje šumama?

Obavljanje korisnog rada, uređenje, pošumljavanje…
Realizacija konkretnih problema, kao što je reciklaža, kako teoretski , vrijedno je pomena i praktična realizacija reciklaže, da učenici vide pozitivne efekte svoga rada.
Rekultivacija zemljišta, dovođenje određene površine u koristan i lijep prostor.
Razvoj ekološke svijesti drugih, društvene zajednice, okruženja.
Izrada projekata vladinih i nevladinih organizacija,npr. u cilju energetske efikasnosti objekata i slično.

Čišćenja korita rijeka, potoka, divljih deponija…
Kako mislimo sve ovo postići bez ekologije?
Da li više dobijamo ili gubimo sa jednim časom sedmično? Odgovor se sam nameće, ono što čovječanstvo može da izgubi kroz generacije needukovanih ljudi, daleko je veće u odnosu na činjenicu šta ti isti ljudi dobijaju sticanjem ovih znanja koje će im trebati kroz cijeli život. Zahvaljujući tim spoznajama ovjekovječit će svoje postajanje na planeti. Za buduća pokoljenja treba da ostavimo znanje, a ne smeće, uništenje, i haos. Na nama je da napravimo izbor!!!
Da li smo spremni preuzeti odgovornost na sebe???

U 9. razredu devetogodišnje škole planirana su oblasti iz biologije genetika, evolucija i antropologija. Fondom sati koji je planiran za 9. razred osigurava se osnovna informisanost učenika. Do punog izražaja trebali bi doći higijena i očuvane zdravlja učenika, ali sama primjena nužno za sobom povlači i izbornu nastavu jer za one učenike koji planiraju upis nekih od škola prirodnog smjera, osjećat će se potreba za proširivanjem znanja kada je riječ o anatomiji, fiziologiji, genetici čovjeka.

Izborna nastava: predviđena izborna nastava se ne sprovodi, sama mogućnost izbora nekih predmeta stavljena je u nepovoljni položaj u odnosu na druge. Kada je upitanju mogućnost kombinovanja izbornih predmeta nije bilo potrebe za vezivanjem jednih predmeta za druge jer to dovodi predmete u nepovoljan položaj. Izborna nastava mora da odražava volju učenika i potrebe za određenom grupom predmeta, naročito kada su u pitanj prirodne nauke, vezane za određene škole kao što je gimnazija, medicinska škola, poljuprivredna, veterinarska, šumarska, dakle, važne za biologiju, odnosno biologija kao važan (glavni) predmet za te srednje škole. Napominjemo isto tako da izborna nastava ne može zamijeniti redovan čas, jer cilj izborne nastave treba da bude proširivanje znanja i vidika iz pojedinih oblasti a nikako usvajanje osnove iz pojedinih predmeta.

Na kraju bih dodali još napomenu, vecina ucenika koji ne upisu srednju skolu prirodnog smijera nikada nece izucavati biologiju kao nauku,a narocito dijelove (grane) biologije (odnosno nauke o zivotu i zivim bicima) poput antropologije ili ekologije tako da ova djeca ostaju jako ostecena i bez znanja o zivotu i zivim bicima, ostaju uskraćena za osnove biologije, šta jedemo, kako pružiti prvu pomoć, kako sačuvati zdravlje, koja su mogla steci ako nista drugo ono bar u osnovnoj skoli. Kad je u pitanju biologija 8 razreda misljenja sam da gradivo nauke o covjeku treba da ostane samostalno u 9. razredu,dok bi se genetika trebala kao obavezna izborna nastava izucavati u 9. razredu, a evolucija za izbornu u 8 razredu. Sve ove ideje i prijedlozi su u cilju poboljšanja života običnog čovjeka, njegovo duhovno i prirodno osvješćenje, jer očito je da smo izgubilo kompas kao društvo i da gubimo orjentaciju ne raspoznajemo šta su pozitivne vrijednosti i vrline u našem životu.

(TIP/Foto:ilustracija)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Danas.info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.

Video: Direktan prijenos iz tinejdžerskog pakla

Prethodni članak

Poskupjeli jaja, meso i kafa

Slijedeći članak