Istočna Europa: Brojne ekološke “tempirane bombe”

14.10.2010 12:40
 

Bujica toksičnog mulja u Mađarskoj je samo jedna od ekoloških strahota koje vrebaju u istočnoeuropskim zemljama i 20 godina nakon pada “gvozdene zavjese”. Mađarska ekološka katastrofa navodi na pitanje da li su investitori koji su preuzeli fabrike iz komunističke ere učinili dovoljno za sigurnost tih postrojenja, prenosi u AP.

˝Ono što je zastrašujuće je da nismo znali da ovo postoji. Koliko još ima postrojenja koja možda otkucavaju kao tempirana bomba? ističe Andreas Bekham, direktor Dunavsko-karpatskog programa. Mađarski ekolozi upozoravaju na moguće isticanje crvenog otrovnog otpada iz sedam bazena na oko 100 km od Budimpešte. U njima ima 12 miliona tona crvenog mulja akumuliranog još od 1945.godine – što je preko 10 puta više od količine koja se nedavno izlila. Fabrika Borsodhem, na sjeveroistoku Mađarske, izbacuje godišnje 100.000 tona toksina polivinil hlorid (PVC), koji sadrži dioksin – istog otrova koji je ispušten u zrak prije 34 godine poslije eksplozije u fabrici u Sevezu, što je izazvalo pomor životinja i opustošilo grad.

U susjednoj Slovačkoj, velika oblast na istoku zemlje je još uvijek kontaminirana polihlorinisanim bifenilima (PBC) iz komunističke ere. Alarmirani katastrofom u Mađarskoj, bugarski zvaničnici su naložili inspekciju desetina domaćih rezervoara otrovnog otpada. Inspekcija je, međutim, zadužena samo za otpadne rezervoare fabrika koje još uvijek rade, što je izazvalo kritike ekoloških aktivista. U Bugarskoj se 1966.godine srušio zid otpadnog rezervoara postrojenja za preradu olova i bakra. Izliveni toksični mulj je ubio 488 osoba, dok je dobar dio okolnog zemljišta ostao pust.

˝Manja otjecanja otrovnog otpada u ovoj zemlji nisu uopće neuobičajena˝, upozorava ekolog Daniel Popov, navodeći primjer rijeke Topolnice u centralnoj Bugarskoj, u kojoj je izliveni toksični materijal nastao preradom rude bakra, proljetos izazvao pomor ribe. U Rumuniji je veliko jezero prepuno korozivnog mulja dio pejsaža dunavske luke Tulchea. Povremeno curenje tog otpadnog materijala, kao i zagađenje zraka, uzrok su sporadičnog uginuća riba i ptica. Ukoliko bi došlo od odlijevanja otpadnog mulja iz ovog jezera, u količini sličnoj onoj u Mađarskoj, bila bi uništena delta Dunava – široko područje jezera i močvara koje je UNESCO uvrstio u svjetsko naslijeđe, koju nastanjuje preko 300 vrsta ptica i 45 vrsta slatkovodne ribe.

Prije samo 10 godina u Rumuniji je zabilježena ekološka katastrofa, kada je iz rezervoara rudnika zlata u gradu Baja Mare, na sjeveru zemlje, isteklo 100.000 tona otpadnih voda “obogaćenih” cijanidom, što je dovelo do masovnog pomora ribe u obližnoj rijeci i hospitalizovanja desetina osoba koje su konzumirali otrovanu ribu. Teški metali iz otpada fabrike boja za gumu u mjestu Kopsa Mika, koja je pod pritiskom svjetske javnosti zatvorena još 1994.godine i danas truju zrak pa je očekivana dužina života lokalnog stanovništva devet godina niža od rumunskog prosjeka od 72 godine. Rumunski ministar ekologije Laslo Borbelj je izjavio da je, pod dejstvom mađarske katastrofe, intenzivirana aktivnost na izradi plana za dekontaminaciju 1.000 zagađenih lokacija u zemlji. On tvrdi da će za to Rumunima biti na raspolaganju do 100 miliona eura iz fondova EU.

Dunav, drugi najveći plovni tok u Europi koji prolazi kroz sedam istočnoevropskih zemalja, je odavno na udaru ekoloških havarija. Jedan od najgorih incidenata dogodio se 1999.godine za vrijeme NATO bombardovanja Srbije, kada je cilj bombi bila fabrika đubriva i vinil hlorida, kao i rafinerija nafte u Pančevu, što je imalo za posljedicu oticanje u rijeku toksične miješavine olova, dioksina i drugih hemijskih jedinjenja koja izazivaju rak. Povremene emisije toksičnih gasova i dalje rezultiraju zagađenjem zraka i ovom gradu iznad dozvoljenih vrijednosti. U Srbiji postoji i ogromna otvorena jama samo 100 metara od Save, s milionima tona ugljenog pepela iz termoelektrane Nikola Tesla u Obrenovcu. U zraku iznad ovog grada tokom trećine godine se registruje nezdravo visok nivo ugljene prašine.

˝U Hrvatskoj postoji devet lokacija na kojima se opasan otpad odlaže već decenijama˝, upozorava Toni Vidan, iz nevladine organizacije Zelena akcija. U Vranjiću, blizu Splita, je prije nekoliko godina zatvorena fabrika azbesta, ali oko 7.000 kubnih metara otpada pomješanog s azbestom još uvijek nije raščišćeno. Prije dvije godine nivo azbesta u zraku je bio tri puta iznad dozvoljenog, a čak i danas po vjetrovitom danu kroz zrak lete čestice ove kancerogene materije, tvrde mještani.

U BiH dva odlagališta crvenog mulja nalaze se u Biraču kod Zvornika te kod Mostara u mjestu Dobro Selo. I dok je odlagalište kod Zvornika dobro osigurano, ovo u Mostaru je potencijalna prijetnja za okoliš, donosi Deutsche Welle (DW).U Dobrom Selu uskladišteno je oko 10 miliona tona crvenog mulja. Ono je uskladišteno od strane mostarske tvornice Aluminij, a njegovo eventualno izlijevanje značilo bi ekološku opasnost za šire regionalno područje.

˝Deponij se nalazi u betonskom koritu u depresiji, odnosno ispod razine mora, te nema mogućnosti za incident. Prilikom privatizacije Aluminija insistirali smo da se 10 posto izdvoji za sanaciju odlagališta, a naložili smo Aluminiju da stalno mora držati potopljenu površinu od 70 hektara u Dobrom selu˝, komentirao je ovu situaciju Tomislav Lukić, savjetnik BiH ministra za okoliš. Kako je mostarsko područje poznato kao jako trusno, mnogi se boje da bi se u slučaju velikog potresa i pucanja betonske podloge na dnu bazena moglo doći do velike katastrofe. Na tako kršnom području svi vodeni izvori završavaju u Jadranskom moru pa postoji i opasnost po zagađenje i morske flore i faune. Radi toga mnogi stručnjaci smatraju kako se cijelo područje mora bolje osigurati, a upravo se izlijevanje u Mađarskoj smatra posljednjim upozorenjem za početak sanacije, prenijele su u srijedu agencije.

(TIP/Fena/Foto:AP)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Danas.info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.

Počinje sa radom plesna grupa u Domu mladih Tuzla

Prethodni članak

“Arkanov duh i dalje živi među srpskim huliganima”

Slijedeći članak